Trgovinski lanci – lideri profitabilnosti

by Vesna Lapčić

Za trgovinski sektor nema zime – promet u trgovini na malo raste, zaposlednost je očuvana i povećana, a trgovina na veliko i malo je zabeležila i najveću profitabilnost. Profit kompanija koje posluju u ovom sektoru u 2020. godini iznosio je 134,9 milijardi dinara što je čak 81,4 odsto više u odnosu na 2019. godinu, podaci su Agencije za privredne registre, piše u ediciji BIZNIS TOP.

Takvi rezultati nisu karakteristični samo samo za Srbiju. Naime, po nedavno objavljenoj listi najvećih kompanija u Jugoistočnoj Evropi koju pripređuje SeeNews, veleprodajne i maloprodajne kompanije prestigle su naftni i gasni sektor, čime su postale lideri po ukupnim prihodima, dobiti i broju kompanija koje se rangiraju. To se desilo prvi put u poslednjih 15 godina, koliko SeeNews objavljuje ovu listu.

„Snažan učinak sektora rezultat je naglog porasta e-trgovine zbog ograničenja kretanja ljudi povezanih s pandemijom, lakših procesa plaćanja putem interneta i razvoja novih mogućnosti finansiranja”, prokomentarisala je po objavljivanju ove liste Nevena Krasteva, glavna urednica SeeNews-a.

Na 48. mestu ove liste nalazi se i domaći trgovinski lanac robe široke potrošnje – Delhaize Serbia sa prihodom od 963,8 miliona evra.

I drugi pokazatelji dobri

Zaposlenost sektora je takođe očuvana. U trgovini je u 2020. godini radilo 348 hiljada zaposlenih, što je rast od 1,5 odsto u odnosu na 2019. godinu i čini 15 odsto od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji, kažu u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.

Promet robe u trgovini na malo u 2020. godini je zabeležio rast od 4,3 odsto u stalnim, a 3,9 odsto u tekućim cenama u odnosu na 2019. godinu, što je veliki uspeh imajući u vidu pandemiju koja je usporila ekonomsku aktivnost, kažu u ovom Ministarstvu.

Podsetimo, tokom prošle godine, samo u mesecu aprilu zabeležen pad prometa u trgovini na malo, i to za 18,6 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine, ali se već u maju promet potpuno oporavio i nastavio sa pozitivnim kretanjima do kraja godine. U prvih 8 meseci ove godine dobar trend za ovaj sektor je nastavljen i promet robe u trgovini na malo veći je u stalnim cenama za 11,3 odsto, a u tekućim za 14,8 odsto, podaci su Republičkog zavoda za statistiku.

Ipak, broj maloprodajnih objekata je i dalje u padu. Na tržištu Srbije u januaru 2021. poslovalo je 20.071 maloprodajnih objekata (neuključujući specijalizovane prodavnice, mesare, pekare, HoReCa, diskonte), što je tri odsto manje nego godinu ranije, podaci su Nielsena objavljeni u publikaciji „Trgovačka mapa Srbije“ u izdanju InStore magazinu. Malih objekata ima najviše, a rast od dva odsto je zabeležen u segmentu hipermarketi/supermarketi.

Mali se i dalje drže

Zbirno tržišno učešće top 10 trgovačkih lanaca poraslo je tri procentna poena u odnosu na 2019. kada je bilo 46 odsto, navodi se u publikaciji „Trgovačka mapa Srbije“.

Što se tiče odnosa velikih i malih u sektoru robe široke potrošnje, u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija se i dalje vode podatkom da je udeo tradicionalnih trgovinskih formata u ukupnoj mreži 70 odsto, a modernih oko 30 odsto. Ovakav odnos je ujedno, kako kažu u Ministarstvu, jedan od argumenata da tržište maloprodaje robe široke potrošnje u Srbiji još uvek nije konsolidovano i da ima prostora za dolazak velikih lanaca i povećanje konkurencije. Ove trvdnje potkrepljuje i to što je u Srbiju prošle godine došao ruski trgovinski diskontni lanac „Svetofor“ koji na našem tržištu posluje pod nazivom „Svetofor“ i „Mere“, a koji trenutno broji 18 maloprodajnih objekata širom zemlje.

„Njegov dolazak je pojačao konkurenciju na domaćem tržištu budući da se radi o „čvrstom“ diskontnom lancu koji je cenovno konkurentnji od ostalih trgovaca. Značajno je istaći  i da dolazak prvog savremenog diskontnog lanca na tržište Srbije, kompanije Lidl, nije doveo do masovnog zatvaranja malih trgovaca, što su mnogi očekivali, jer su mali trgovci usmerili svoje snage prema zahtevima tržišta koje imaju kapacitet da pokriju. Naime, dolazak Lidla je pomogao ostalim učesnicima da shvate u kojim segmentima su najbolji i naterao male trgovce da se dodatno profilisašu prema potrebama potrošača na lokalu“, kažu u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija.

Kao specifičnost srpskog tržišta poznavaoci navode postojanje značajnog broja regionalnih igrača koji pokrivaju samo određene teritorije Srbije.  Takva situacija znači da nacionalni lanci imaju još prostora za širenje svoje maloprodaje. Stručnjaci takođe napominju da je za sektor trgovine, posebno robom široke potrošnje, osim dolaska stranih, modernih trgovaca važno da se razvijaju i trgovine u vlasništvu domaćeg kapitala.

Kompletan tekst objavljen u ediciji Biznis TOP.

Autor: Vesna Lapčić

Foto: Pexels

Related Posts