Drvna industrija u problemu: Sirovina sve skuplja i često je nema

by Vesna Lapčić

Cene sirovina će, prema analizama stručnjaka, nastaviti da rastu i tokom ove godine, a među onima čije se poskupljenje najviše očekuje jeste drvo. Stručnjaci iz kompanije Horváth su nedavno saopštili da se u predstojećem periodu očekuje rast od čak 33 odsto.

REKORDNE CENE NA POČETKU 2022. 

Milica Marić, vlasnica čačanske firme Wood Mood Design, kaže da je drvo poskupelo 30% u prošloj godini i potvrđuje da poskupljuje i dalje. Oni najviše rade sa hrastom, ali sve više uvode bukvu i jasen pošto su te vrste drveta dostupnije.

„Nadali smo se stabilizaciji cena u 2022. Međutim velika tražnja dovela je do nestašice i poskupljenja svih sirovina pa i drveta.  Dobavljači su nam najavili nova poskupljenja sredinom godine. Srbija dosta drveta izvozi, velike firme imaju prioritet, a ljudi dosta vremena provode u svojim domovima, pa su se prilično okrenuli ulaganjima u opremanje… Sve to, kao i promene na svetskom nivou usled pandemije, globalizacija, problemi transporta, dovelo je do velike disproporcije između ponude i tražnje. Ljudi iz struke uglavnom komentarišu da nije problem ni porast cena, već nedostatak sirovina… Složila bih se u potpunosti. Mi radimo s lameliranim pločama a one su, u klasi u kojoj ih mi kupujemo, tri puta skuplje od rezane građe… Hrasta prosto nema, teško ga je pronaći. Zbog prevelikog izvoza nedostatak je i drveta po kojem je ovo podnevlje poznato, Kinezi kupe sve i ne pitaju za cenu“, objašnjava Milica Marić za portal Sve o novcu.

Da bi se koliko toliko zaštitili, Wood Mood Design je povećao lager tri puta. Kada pronađu materijal, praktično, ne pitaju za cenu.

„Naravno to je uslovilo porast cena naših proizvoda, kao i to da smo se okrenuli proizvodima koji se više traže. Sve to je uticalo na raznovrsnost ponude. O potrošnji materijala u ovom trenutku strogo moramo da vodimo računa. Za sada se snalazimo, ali ne mogu sa sigurnošću da prognoziram šta će se dalje dešavati. Maksimalno se trudimo da pratimo i analiziramo tržište i prema tome se prilagođavamo“, kaže Marić i dodaje da kupci naručuju proizvode spremni da ih čekaju i čak su spremni da se potencijalna poskupljenja uračunaju u cenu, što za sada ne rade.

Pandemija je, prema njenim rečima, prilično iskristalisala neke stvari. Pre pandemije tržište je bilo prezasićeno svakakvom robom.

„Sada se stvari pročišćavaju, ostaju najstabilniji, najkvalitetniji, oni koji su spremni da prate, prilagođavaju se i pospešuju svoje proizvode. Potrošači više razmišljaju na šta će potrošiti svoj novac, traže kvalitet i spremni su da ga plate“, ističe Marić.

Ovakva situacija bi mogla da nastavi da utiče na raznovrsnost ponude te da će opstati najjeftiniji i najskuplji proizvodi, a da je sredina gotovo nestala.

Drvna i industrija nameštaja su prošle godine imale izvoz od 682 miliona dolara, što je rast od 24,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Rast izvoza nameštaja je bio 19 odsto, izvoz proizvoda od drveta 29 odsto, piše Danas.

Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić kaže za Danas da je izvoz rekordan u poslednjih više od 10 godina, najviše zahvaljujući rastu cena. U SAD su, ističe, cene rezane građe na rekordnom nivou u poslednjih 100 godina, a slična situacija je i u Evropi. On kaže da je i uvoz prošle godine porastao (473 miliona dolara) i da su u spoljnotrgovinskom poslovanju stvari bile dosta dobre.

Kapaciteti naše industrije, prema njegovim rečima, rastu iz godine u godinu, a u primarnoj preradi duplirani su u odnosu na mogućnosti šumskog fonda Srbije da snabde sve. Izvoz trupaca prošle godine dostigao je 77.000 kubnih metara što je gotovo duplo više nego 2020. kada je bio 44.000 kubika.

Autor: Vesna Lapčić

Foto: Pixabay.com

 

Related Posts