ANALIZA Da li proizvodnja delova može nadoknaditi proizvodnju automobila?

by Vesna Lapčić

Piše: Vesna Lapčić za BIZNIS TOP

Automobilska industrija u svetu je prema podacima Statiste, prošle godine proizvela 85 miliona motornih vozila, najviše u Kini, Japanu i Nemačkoj. To je i dalje znatno manje u poređenju sa 2017 i 2018. godinom, kada je zabeležena najveća proizvodnja automobila. U svakoj od pomenutih godina, u svet je proizvedeno 97 miliona vozila.

Srbija ne može trenutno da se pohvali proizvodnjom automobila i komercijalnih vozila, ali se zato proizvodnja delova oporavlja, a najavljuju se i nove investicije. Proizvodnja motornih vozila i prikolica u prvih osam meseci ove godine bila je 15,2 odsto veća nego u istom periodu prošle godine, navodi se u publikaciji „Makroekonomske analize i trendovi“ (MAT). Iako je rast u ovoj oblasti manje doprineo rastu prerađivačke industrije važno je, kako navode autori, da je proizvodnja u dužem periodu stabilna.

Proizvodnja motornih vozila i prikolica se nalazi među delatnostima koje u okviru prerađivačke industrije ostvaruju najveću izvoznu vrednost, a glavno tržište je Nemačka. Naravno, ovde je uglavnom reč o delovima, jer se značajnija proizvodnja putničkih vozila može očekivati tek od naredne godine kada bi Stelantis, prema ranijim planovima, trebalo da pokrene proizvodnju električnog automobila u Kragujevcu.

Najviše mikro preduzeća

U oblasti proizvodnja motornih vozila i prikolica registrovano je 317 preduzeća. Među njima je  najviše mikro preduzeća (219), slede mala preduzeća (34), potom velike kompanije (33), dok je najmanje srednjih preduzeća (31). Preduzeća iz ove oblasti su prošle godine uložila u osnovna sredstva 31,894 miliona dinara i ostvarila promet od 304.886 miliona dinara, pokazuju podaci iz „Statističkog godišnjaka“ Republičkog zavoda za statistiku (RZS).

Među vodećim stranim investitorima u automobilskoj industriji su kompanije iz Italije (Fiat, Proma-MA, Magneti Marelli, Sigit), Francuske (Michelin, Le Belier), Nemačke (Robert Bosch, Leoni, Draklmaier), Sjedinjenih Američkih Država (Cooper, Johnson Kontrole), Južne Koreje (Jura) i drugih zemalja. Nedavno je najavljen i dolazak još jedne nemačke fabrike „PWO SEE“, koja takođe proizvodi delove i opremu za motorna vozila.

Ohrabrujuće je što nakon dolaska fabrika koje se bave proizvodnjom najjednostavnijih komponenti poput kablova, brisača ili guma, poslednjih godina u Srbiji su otvarali pogone i proizvođači nešto sofisticiranijih delova za automobilsku industriju. Jedan od njih je BMTS Technology, koji u Novom Sadu proizvodi turbopunjače napredne generacije za klijente kao što su PSA, VW i BMV. Među fabrikama koje proizvode savremene proizvode je i pogon ZF u Pančevu za izradu elektromotora i generatora, namenjenih hibridnim i električnim automobilima.

Ipak, najveću vrednost proizvodnje po podacima Razvojne agencije Srbije iz 2021. imaju električne instalacije i to 1.434 miliona evra, gume 1.018 miliona evra, putnička vozila 354,8 miliona evra, sistemi brisača sa vrednošću od 277,6 miliona evra i gumena creva sa vrednošću proizvodnje od 255,4 miliona evra.

Kada je reč o strukturi proizvodnje, prethodne godine je proizvedeno sedam vozila za prevoz robe, 4.358 putničkih vozila, 74.687 setova provodnika koji se koriste za motorna vozila i 37.894 ostalih delova i pribora za motorna vozila, pokazuju podaci iz „Statističkog godišnjaka“.

Vrednost izvoza u prošloj godini bila je 280.275 miliona dinara, dok je u 2021. izvoz vredeo 239.535 miliona dinara. Istovremeno, vrednost uvoza bila je 171.698 miliona dinara lani, a 159.485 godinu ranije, navodi Republički zavod za statistiku.

U ovoj privrednoj grani u prošloj godini je radilo 61.617 ljudi, što je oko četiri hiljade više nego godinu ranije, a čak 11.000 više nego 2020. godine, pokazuje „Istraživanje o registrovanoj zaposlenosti“ zasnovano na kombinovanju podataka Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja i Statističkog poslovnog registra.

Oni su prosečno neto zarađivali 67 hiljada dinara, oko devet hiljada dinara više nego 2021. godine.

Šta se dešava sa FCA Srbija?

Mada proizvodnja delova za automobilsku industriju napreduje po svim pokazateljima, za srpsko tržište i dalje ostaje glavno pitanje – da li će planovi o proizvodnji električnog automobila biti ostvareni? U Stelantisu kažu da pripreme za proizvodnju električnog automobila u Kragujevcu teku po planu. Kako su iz te fabrike nedavno rekli za FoNet, sve se poštuje „u dan i u sat“.

S druge strane, na globalnom nivou kompanija se suočava sa padom tražnje za njihovo najprodavanije električno vozilo FIAT 500 Electric. Tokom godine torinska firma je u više navrata zatvarala na kraće periode jednu od svojih vodećih fabrika Mirafiori, a poslednji put na dve nedelje od 19. oktobra do 3. novembra, kada je na dodatni odmor poslato 2.400 zaposlenih. Prema podacima iz avgusta ove godine, pomenuti električni automobil je od trećeg najprodavanijeg električnog automobila pao na šesto mesto. Kako tvrde zvaničnici FIAT-a, do toga je doveo pad tražnje za električnim automobilima u Evropi, ali i sve jača konkurencija u ovoj oblasti.

Kompanija je inicijalno planirala da proizvede 100.000 jedinica u ovoj godini, ali prema podacima Dataforce, u prvih osam meseci nije stigla ni do polovine tog broja (proizvedeno je 41.217). Kakva će situacija biti u Srbiji ne može ni da se prognozira, jer za sada nije zvanično potvrđeno ni koji model električnog automobila će se proizvoditi u Kragujevcu.

U međuvremenu, poslovni prihodi FCA Srbija doo Kragujevac su prepolovljeni u 2022. u odnosu na godinu dana ranije i iznosili su 21.376 miliona dinara. Pad prihoda je najvećim delom posledica osetno nižih prihoda od prodaje proizvoda i usluga na inostranom tržištu. Istina, smanjeni su i rashodi za 25,8%. Profitabilnost društva je značajnije ugrožena, s obzirom da je neto gubitak u odnosu na prethodnu godinu bio tri puta veći i iznosio je 11.691 milion dinara. Tako je ova kompanija zauzela visoko četvrto mesto na listi najvećih gubitaša u Srbiji.

U kompaniji je smanjen i broj zaposlenih za 727 na 1.345 koliko ih je trenutno angažovano, pokazuju podaci Agencije za privredne registre (APR). Kompanija je imala i najveći pad vrednosti imovine, 37,5% u odnosu na godinu pre. Tako sada vrednost imovine iznosi 30.957 miliona dinara. Glavni uticaj na smanjenje imao je pad vrednosti opreme sa 22.273 miliona dinara na 7.882 miliona dinara. Naravno, glavni razlog je obezvređivanje opreme i postrojenja zbog obustavljanja proizvodnje Fiat 500L.

Ni ova godina za kragujevačku kompaniju sigurno neće biti bolja, ali će celokupan sektor, prema prognozama, ostvariti dobre rezultate. U svetu se očekuje nastavak rasta proizvodnje automobila i u ovoj godini, ali se predviđa da brojke neće dostići one od pre pandemije.

Related Posts