Ko ima najviše imovine na svetu?

by Vesna Lapčić

Allianz je predstavio 13. izdanje svog izveštaja o globalnom bogatstvu, koji pruža detaljnu analizu imovine i duga domaćinstava u skoro 60 zemalja širom sveta.

Prošla godina je bila treća godina zaredom u kojoj svetska finansijska sredstva beleže dvocifren rast i dostižu iznos od 233 milijarde evra (+10,4 odsto). U protekle tri godine privatna imovina je skočila za neverovatnih 60 triliona evra, što je ekvivalentno dodavanju dve evrozone ukupnoj globalnoj finansijskoj imovini.

Tri regiona su se istakla kada je u pitanju rast imovine: Azija (bez Japana) sa rastom od 11,3 odsto, istočna Evropa (12,2 odsto) i Severna Amerika (+12,5 odsto). Kao i prethodne dve godine, Severna Amerika, najbogatiji region na svetu, sa bruto finansijskom imovinom po glavi stanovnika od 294.240 evra, u poređenju sa svetskim prosekom od 41.980 evra, ostvario je stope rasta tipične za tržišta u razvoju. S druge strane, Zapadna Evropa (109.340 evra) ponašala se kao zrela, bogata regija i zabeležila rast od 6,7 odsto.

Glavni pokretač rasta bio je bum na berzi, koji je odgovoran za oko dve trećine rasta bogatstva u 2021. i „izgurao“ hartije od vrednosti iz kategorije imovine (+15,2 odsto). Međutim, nove uštede su takođe ostale na visokom nivou. Uprkos prošlogodišnjem padu od oko 19 odsto, sa 4,8 milijardi evra, nove uštede su i dalje bile 40 odsto iznad nivoa zabeleženog 2019. godine. Sastav štednje se takođe promenio, mada neznatno: udeo depozita u bankama beleži pad, ali sa učešćem od 63,2 odsto i dalje ostaje prioritetna kategorija aktive štediša. Istovremeno, hartije od vrednosti, kao i osiguranje i penzije, postale su popularnije među štedišama, ali je njihov udeo u novoj štednji bio znatno manji, 15,5 i 17,4 odsto, respektivno. Kao rezultat toga, bankarski depoziti na globalnom nivou ostvarili su rast od „samo“ 8,6 odsto u 2021. godini, ali je to i dalje drugi najveći rast zabeležen do sada (nakon skoka od 12,5 odsto u 2020. godini). Istovremeno, aktiva osiguravajućih i penzionih fondova beleži znatno slabiji rast (+5,7 odsto).

Postignuće

  1. godina označava prekretnicu. Globalna finansijska imovina će ove godine pasti za više od dva odsto, što je prvi značajniji pad od tzv. velike finansijske krize 2008. U stvarnosti, domaćinstva će izgubiti desetinu svog bogatstva. Ali za razliku od velike finansijske krize, koju je pratio relativno brz preokret, ovog puta su srednjoročne prognoze prilično pesimistične – očekuje se da će prosečan nominalni rast finansijske aktive biti 4,6 odsto do 2025. godine (u poređenju sa 10,4 odsto u prethodnom periodu).

Na kraju 2021. globalni dug domaćinstava iznosio je 52 milijarde evra. Godišnji rast od 7,6 odsto daleko je nadmašio dugoročni prosek od +4,6 odsto i rast u 2020. od 5,5 odsto.

Neto finansijska imovina po glavi stanovnika 2021. godine u evrima:
1. SAD 259.780
2. Švajcarska 237.110
3. Danska 183.610
4. Švedska 146.510
5. Tajvan 138.220
6. Singapur 134.150
7. Novi Zeland 132.170
8. Holandija 125.510
9. Kanada 125.290
10. Izrael 106.220
11. Belgija 103.700 .
12. Ujedinjena Kraljevina 102.830
13. Japan 102.720
14. Australija 99.400
15. Irska 77.610
16. Francuska 72.320
17. Italija 71.820
18. Nemačka 69.290
19. Austrija 67.930
20. Malta 50.330

Srbija 1.440

Izvor: Pexels

Related Posts