Potrebni podsticaji i za kompanije koje bi investirale u alternativne investicione fondove

by Vesna Lapčić

Pohvalno je što su za građane uvedeni određeni poreski podsticaji prilikom ulaganja u alternativne investicione fondove, ali je sličan vid stimulansa neophodan i za kompanije, istaknuto je na onlajn konferenciji „Poreski podsticaji za ulaganje u alternativne investicione fondove“ koja je održana u okviru projekta Srbija inovira.

Svetislav Kostić, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu je objasnio da je po usvajanju zakona koji se tiču alternativnih investicionih fondova i digitalne imovine bilo neophodno prilagoditi poreski sistem novoj realnosti.

„Građanima je omogućen poreski podsticaj u domenu poreza na lični dohodak ukoliko ulažu u alternativne investicione fondove. Dakle, oni koji plaćaju taj porez, prema prošlogodišnjim podacima, njih oko 28.000, imaće određene poreske olakšice. Ozbiljan propust jeste to što ne postoje poreski podsticaji za pravna lica kako bi se i oni motivisali da investiraju u AIF“, istakao je on.

U Srbiji je velika glad za alternativnim formama ulaganja, ali ljudi, kako kaže Kostić, uglavnom jure ka nekretninama jer su navikli da višak sredstava ulažu u nekretnine.

Kada je reč o poreskom tretmanu digitalne imovine on je bio uređen i pre usvajanja zakona koji se tiče te oblasti, ali se, prema njegovim rečima, primenjivao najnepovoljniji režim.

„Najveći broj ljudi koji su rudarili kripto su to činili nelegalno odnosno nisu imali registrovanu delatnost. Što se tiče poreskog tretmana treba napomenuti da i globalno, računovodstveni sistem nije kvalitetno uređen već je to proces koji traje. Rasprava je praktično u toku. U Srbiji je postojalo Mišljenje Ministarstva finansija iz 2017. koje kaže da se na transakcije kriptovalutama plaća PDV. Sa novim poreskim tretmanom delimično je rešeno pitanje PDV-a na kriptovalutama, kao i ostala poreska pitanja koja su povoljnija i po građane i po privredu. Problem je što je digitalna imovina fluidni oblik imovine i ne može se jasno povlačiti granica između kriptovaluta i druge digitalne imovine. Ministarstvo se zadržalo samo na kriptovalutama, pa će se priroda recimo tokena kasnije razjašnjavati“, objašnjava Kostić.

Kod kompanija, kriptovalute su podvedene pod kapitalne dobitke. Država je i tu dala podsticaje, jer ako pravno lice proda kriptovalute i uloži taj novac u kapital domaće kompanije ne uključuje kapitalnu dobit u svoju osnovicu za porez na dobit.

U narednom periodu bi trebalo usvojiti i podzakonske akde, prilagoditi poreske prijave, savetuju stručnjaci.

Za sada nije osnovan ni jedan AIF.

Foto: Pixabay.com

Related Posts