Održivost i etičnost glavni kriterijumi za investitore

by Vesna Lapčić

Piše: Danko Kalkan, EY Srbija

Nagomilani društveni i ekološki problemi pojačani trenutnom zdravstvenom krizom danas nameću veliki pritisak na kompanije da implementiraju sveobuhvatna sistemska rešenja za upravljanje ovim (novim) izazovima u svom poslovanju. Novo doba donosi nove rizike o kojima se nije dovoljno i na vreme razmišljalo.

Stoga se ESG faktori (Environmental, Social, Governance) u poslednje vreme javljaju kao „zvezda vodilja“ za kompanije. ESG faktori predstavljaju set kriterijuma koje kompanije, investitori i drugi donosioci odluka koriste kako bi ocenili nivo održivosti i etičnosti operacija, aktivnosti i investicija kompanija. Koncept ESG se može posmatrati kao jedan sveobuhvatni okvir koji objedinjuje najvažnija pitanja u procesu implementacije principa održivog razvoja, odnosno ravnoteže između ekoloških, društvenih i ekonomskih ciljeva.

 

Uticaj pandemije Covid-19 na svest korporativnog sveta

Analiza kompanije Ernst&Young pokazuje da je pandemija Covid-19 značajno ubrzala usvajanje fenomena ESG ulaganja među investitorima. Većina investitora (90%) je izjavila da od početka pandemije pridaje više značaja ESG performansama kompanija, u slučajevima kada definiše investicione strategije. Takođe, skoro tri četvrtine ispitanika izjavilo je da je trenutna zdravstvena kriza povećala šanse za odustajanje od ulaganja u kompanije sa lošim ESG performansama.

Drugo nedavno istraživanje naše kompanije, koje je obuhvatilo finansijski sektor, pokazuje da su se prioriteti u ovim kompanijama u poslednje vreme značajno promenili. Naime, pre dve godine je samo 17 odsto menadžera koji upravljaju rizicima u finansijskim institucijama osećalo zabrinutost u vezi  ekoloških rizika. Međutim, sada gotovo polovina (49 odsto) njih izjavljuje da je ovo rizik kojim se primarno treba baviti u narednih 12 meseci. Dodatno, čak 9 od 10 ispitanih procenitelja rizika vidi klimatske rizike kao primarne u periodu od narednih pet godina.

Izazovi – puno posla, malo vremena

Primetno je da raste potražnja i značaj kompanija i fondova čija ulaganja mogu da ostvare pozitivan uticaj na društvo i okolinu. Stoga je logično da se pomenuti subjekti prilagođavaju ovim trendovima. Međutim, zbog snažnog pritiska i manjka vremena za implementaciju, mnogi igrači na tržištu podležu pritisku kompleksnosti problema, te prečicama pokušavaju da implementiraju nove tržišne standarde. Na taj način, kompanije upadaju u zamku greenwashing-a, prikazujući svoje performanse „zelenijim“ nego što to one zapravo jesu. Istraživanje kompanije Morningstar Inc. pokazuje da je od 253 posmatrana fonda u SAD-u, koji su u toku 2020. godine usmerili fokus svog poslovanja na ESG, čak 87 odsto sprovelo samo promenu u brendu. To znači da su ažurirali svoje misije dodajući fraze kao što su „održivo“, „ESG“, „zeleno“, „klima“ i sl. Međutim, ako se pogleda struktura njihovih portfolija može se zaključiti da nijedan od posmatranih fondova nije promenio način poslovanja ka realno održivom.

Ovako pogrešna upotreba ESG-a javlja se iz nekoliko razloga. Jedan od glavnih razloga je nedostatak jedinstvene globalne definicije i standarda za merenje koji bi bili globalno upotrebljivi i uporedivi. Zatim, terminologija koja se koristi je konfuzna, nejasna i komplikovana, što dodatno povećava verovatnoću nereda u ovoj oblasti. Drugi krupan razlog nedovoljno adekvatne implementacije ESG faktora u poslovanje je i nedovoljno odgovarajućih ljudskih kapaciteta. Kompanije pod pritiskom gledaju da pronađu najbrža rešenja i tako angažuju uglavnom interne kadrove koji su se prethodno u organizaciji bavili nekim vidom društvene odgovornosti (najčešće su to ljudi sa iskustvom u marketingu), ili tek sad kreću da obučavaju interne kadrove za ESG. Konačno, treći glavni razlog je nedostatak legislative koja uređuje ovu oblast. Stručnjaci smatraju da, ako ne želimo da neka banka finansira projekte povezane sa upotrebom fosilnih goriva, onda ne treba da ostavimo banci da odluči šta da radi, već je neophodno pripremiti zakonske okvire koji će to ograničiti ili zabraniti.

Budući trendovi ESG faktora

Predviđa se da će ove godine, zbog rastućih društvenih izazova više pažnje biti posvećeno do sada pomalo zanemarenom „S“ delu ESG-a. Ključna tema biće tzv. DEI (Diversity, Equality and Inclusion). U okviru DEI, najveći fokus biće na preispitivanju građanskih prava (na prvom mestu, provera poštovanja rasnih razlika). Pored toga, predviđa se da će pitanja ravnopravnosti plata i rada biti veoma važne teme, kao i glasanje o raznolikosti u upravljačkim odborima.

Što se tiče „E“ dela, klimatske promene ostaju tema broj jedan. Pritisak da se kreiraju i prate strategije dekarbonizacije na nacionalnom i korporativnom nivou će se nastaviti, pošto su efekti klimatskih rizika sve očigledniji. Zbog činjenice da će se dalja implementacija ciljeva Pariskog sporazuma nastaviti ove godine u okviru sastanka COP27 u Egiptu, ovaj pritisak će biti još prisutniji. Pored klimatskih promena, tema u okviru „E“ dela koja će biti interesantna za praćenje je i tema zaštite biodiverziteta.

Ostali trendovi u ESG-u koje treba pratiti ove godine svakako su vezani za dalji razvoj ESG regulative i standarda za izveštavanje i komunikacije.  Na kraju,  kompanije će u narednom periodu morati da budu transparentnije i odgovornije za ono što govore i rade.

Izvor: edicija „Klima i biznis – zašto se isplati poslovati održivo“

Related Posts