Miljan Stamenković, Mambu: Promene u finansijskom sektoru u Srbiji su kozmetičke

by Vesna Lapčić

„Kako digitalno uzima sve više maha, svedoci smo osnivanja sve više digitalnih banaka i “challenger” banaka širom sveta. Za veliku većinu postojećih finansijskih institucija ova vrtoglava promena može da se shvati kao egizistencijalna pretnja. Ali za neke banke, bilo da su u pitanju “start-up” ili postojeće banke sa novim modelima poslovanja, ova promena nije nikakva pretnja. Naprotiv, one ovu promenu vide kao priliku za iznalaženjem novih modela poslovanja prilagođenim digitalnom bankarstvu“, kaže Miljan Stamenković, regionalni direktor prodaje Mambu bankarske platforme u intervjuu za onlajn magazin Sveonovcu.

On dodaje da osim novih modela poslovanja, nove digitalne banke takođe imaju drugačji pristup u kreiranju svojih tehnoloških platformi. „Umesto posedovanja sistema u spostvenim data centrima, nove banke kreiraju otvorene ekosisteme u cilju stvaranja i širenja partnerstava sa finansijskim i drugim partnerima. U suštini, vidimo da sve više digitalnih banka i finansijskih institucija funkcioniše slično tehnološkim kompanijama, pre nego postojećim bankama“, kaže Stamenković.

Šta mislite, da li su banke i fintech kompanije konkurencija ili partneri?

Prošli su dani kada su banke posmatrale fintech kompanije kao svoju konkurenciju. Ukoliko banke to ne vide tako, onda su njihovi dani odavno odbrojani!

Kako konkurencija između finansijskih subjekata postaje agresivnija, sve je veća potreba za agilnim rešenjima koja će im omogućiti brže prilagođavanje i diferencijaciju na trižištu. To je jedan od značajnih razloga zbog koga banke sve više sklapaju partnerstva sa fintech kompanijama koje se fokusiraju na pojedinacne i specifične potrebe kranjih korisnika. Kao rezultat toga, kupci će po prvi put imati stvarne izbore – izbore koji će dodati vrednost njihovom bankarskom iskustvu, pa čak i životu.

Primera ima mnogo. Sve je više banka koje sklapaju partnerstvo sa fintech kompanijom TransferWise, koja pruža novi pristup kako bi klijentima omogućile bezbedno slanje i primanje novca iz inostranstva bez visokih naknada. Ili na primer kompanija Currencycloud koja omogućava bankama da izgrade nove tokove prihoda koristeći devizne doznake u realnom vremenu, a sve to u svrhu poboljšanja kvaliteta usluga kranjem korisniku.

U nekim zemljama koje su praktično već postale cashless društva postoje pokreti za vraćanje keša. Kako vi vidite u tom smislu svet u budućnosti? Dokle, će stići digitalna transformacija? Da li će uvek ostati i kontakt sa ljudima koji rade u finansijskom sektoru u smislu da mnogi ljudi vole da popričaju sa svojim savetnikom itd?

Porast fintech kompanija omogućio je financijskim institucijama i bankama da nude digitalne usluge prilagođene potrebama svakog kupca. U saradnji sa fintech kompanijama, banke sada nude napredna digitalna rešenja koja su fleksibilna, sigurna, omogućavaju bankama da promene način na koji se obavljaju transakcije.

U prošlosti, ukoliko ste zaboravili novčanik kod kuće, morali biste se vratiti kući po njega. Danas, tehnički potkovane i obrazovane generacije podrazumevaju nešto sasvim drugo pod terminom “novčanik” – to može biti njihov mobilni telefon koji sadrži virtuelne kartice ili držač platnih kartica.

Međutim, pored “low-touch” usluga, prevashodno namenjenim stanovništvu i privredi koristeći elektronske kanale, u svetu finansijskih usluga postoji potreba i za “high-touch” uslugama za posebnu kategoriju klijenata u privatnom bankarstvu. Interesantno je videti da čak i ovoj sferi poslovanja sve je više virtuelnih savetnika i digitalnih kanala koji se koriste u ove svrhe.

Drugi važan finansijski sektor jeste osiguranje, koje takođe ima jaku konkurenciju u pogledu novih tehnoloških kompanija. Koliko brzo, prema vašem mišljenju, evropski osiguravači usvajaju nove tehnologije? Da li su kupili kartu za voz digitalizacije odnosno koliko brzo se kreću?

Mnoga istraživanja koja prate proces digitalne transformacije različitih sektora pokazuju, nažalost, da osiguravajuće kuće značajno kaskaju za drugim sektorima, kao na primer bankarstvom. Često se kao razlog može videti nedostatak pritiska koji obično dolazi od kranjih korisnika.

Korisnici finansijskih usluga s jedne strane postaju sve više tehnički potkovani i obrazovani, a sa druge sve više žele da imaju ista ili slična iskustva nezavisno od industrijskog sektora. Za većinu postojećih osiguravajućih kuća ispunjenje očekivanja zahtevnih korisnika i potpuno iskorišćavanje potencijala digitalizacije izgleda kao nepremostiv zadatak. Ovo je prevashodno zbog prevelikih prepreka, kao što su zastareli modeli poslovanja i tehnologije na kojima su zasnovani.

Međutim, osiguravajući sektor takođe ima svetlu budućnost, jer je sve više Insurtech kompanija čija rešenja omogućavaju osiguravajućim kućama da se oslobode zastarelih tehnologija, ali i zastarelih načina razmišljanja. Sjajan primer je kompanija pod imenom Lemonade, koja menja načine na koji osiguranici kupuju polise osiguranja i komuniciraju sa osiguravajućom kućom.

Pratite li finansijsko tržište u Srbiji, ako da, gde je srpski finansijski sektor kada je digitalna transformacija u pitanju? Kako biste ga opisali?

Finansijsko tržište u Srbiji prolazi kroz proces dalje konsolidacije, što je u skladu sa trendovima u mnogim zemaljama, bar kada su veće banke u pitanju. Međutim to nema veći uticaj na donošenje novih modela poslovanja i inovativnih usluga za kranje korisnike. Naprotiv, sve je više kozmetičkih promena koje podrazumevaju usluge kao sto su beskontaktna plaćanja (predstavljenja pre više od jedne decenije), personal finance management (PFM) koja omogućavaju uvid u finansije pojedinaca, i sl.

Ono što bi iz korena moglo da promeni finansijsko tržište u Srbiji je saradnja sa Narodnom bankom Srbije i sprovođenje odredbi zakona o novim dozvolama za rad banaka. Ukoliko bi videli veći broj prijava za osnivanje novih banka novih igrača na tržištu, kao i novih pružalaca platnih usluga, to bi nateralo postojeće banke da promene svoje modele poslovanja i pruže usluge i korisnička iskustva prilagođena današnjim potrebama krajnjih korisnika. Bivsa Telenor Banka, danas Mobi Banka je sjajan primer kako bi se tako nešto moglo sprovesti u delo – kombinovanjem telekom i finansijskih usluga u jedno.

Možete li da nam objasnite šta je specifičnost Mambu bankarske platforme?

Mambu platforma omogućava bankama i fintech kompanijama da imaju novi pristup u izgradnji svojih tehnoloških platformi. Mambu ovaj pristup naziva “Composable Banking”. On podrazumeva tehnologiju zasnovanu na cloud rešenjima koja omogućava finansijskim institucijama dizajn i isporuku novih digitalnih usluga i korisničkih iskustava.

Ono po čemu je Mambu platforma jedinstvena je način na koji odgovara na potrebe korisnika, danas i u budućnosti. Nekada su banke bile napravljene kao zatvoreni sistemi koji su otporni na spoljne uticaje. Ideja je bila da se tehnologije i sistemi koje banke koriste izoluju od ostatka virtuelnog sveta što je više moguće. U prošlosti je takav pristup omogućavao da banke budu “sigurne”.

Međutim, finansijski sektor, kao i tehnologija koja se koristi u njemu, značajno se izmenio. Sada vidimo mnoge finansijske insitucije, kao sto je npr. najveća evropska digitalna banka N26, koje grade svoje tehnološke platforme po uzoru na otvorene ekosisteme koji im omogućavaju da sklapaju partnerstva i nude finansijske i druge usluge koje njihovi klijenti zahtevaju.

Svedoci smo sve više sajber napada, posebno na finansijske institucije. Koliko je cloud na kom Mambu počiva, siguran u tom smislu?

Bankovno poslovanje u cloud-u omogućuje organizacijama inovacije i stalno prilagođavanje uslovima tržišta koji se stalno menjaju. Cloud tehnologija je sigurna i stabilna, ali agilna i fleksibilna. Za razliku od prošlosti, gde je poslovnim i IT timovima u banci trebalo 6-9 meseci da donesu novu uslugu na tržište, sada je bankama omogućeno da u roku od nekoliko sati konfigurišu proizvode i usluge kako bi uzele u obzir nove propise ili neočekivane poslovne zahteve. Dugoročno gledano, to ne samo da smanjuje rizik već i minimalizira sveukupne troškove.

Ovo prepoznaju i regulatorni organi širom sveta – od modernih i progresivnih centralnih banaka u zapadnoj Evropi, sve do, nekada, zatvorenih i skeptičnih centralnih banaka u drugim delovima sveta koji se sada takmiče da pruze atraktivno okruženje bankama koje nude isključivo digitalne usluge i koriste brza, pristupna i pre svega rešenja zasnovana na cloud tehnologijama.

Budući da se sve inovacije uvode između ostalog zbog korisničkog iskustva, šta u tom smislu pruža Mambu platforma? U čemu je njena razlika u odnosu na slične platforme?

Jedinstvenost Mambu platforme je u tome da omogućuje svim klijentima pristup istom skupu usluga, gde god da se nalaze. Iskustvo u različitim kompanijama i regijama pomaže svim Mambu klijentima da nauče jedni od drugih i na taj način pruže nove i inovativne usluge na svom trižištu.

Takođe, Mambu platforma nema zastoja u radu (zero downtime model). Česti su slučajevi u finansijskom sektoru gde se kranji korisnici susreću sa činjenicom da je “sistem pao”. U svetu cloud rešenja koja su dostupna 24/7 i imaju ugovor o nivou usluge (SLA) 99.99% tako nešto je nezamislivo. Vaša banka je uvek onlajn i uz vas.

Ono što je najvažnije je time to market. Zamislite sledeći scenario – od trenutka sklapanja partnertva sa Mambu-om, vaša bankarska platforma je u cloud-u i spremna za upotrebu istog dana. Za razliku od zastarelih rešenja koja zahtevaju dugotrajne i skupocene implementacije, neretko i duže od par godina, Mambu omogućava finansijskim institucijama go-live nakon samo nekoliko nedelja od početka projekta.

Ko sve koristi ovu platformu i kome je namenjena?

Mambu Software-as-a-Service (SaaS) bankarska platforma je u osnovi novih tehnoloških platformi u više od 200 finansijskih institucija širom sveta. Prevashodno su je prepoznale veće finansijske institucije koje kreiraju nove poslovne modele (ABN AMRO i Santander), zatim digitalne banake (N26 i OakNorth), kao i globalne fintech kompanije (Mondeo i Folkefinans). One sve koriste Mambu platformu kako bi u kratkom vremenskom roku izašle na tržište sa inovativnim finansijskim uslugama, ali i kako bi nastavile da se prilagođavaju brzim regulatornim promenama i neočekivanim zahtevima krajnjih korisnika.

Otkud Vi u Mambu?

Radeći sa finansijskim institucijama i fintech kompanijama širom sveta mi je donelo neverovatno iskustvo. Ne samo da sam poboljšao svoje veštine da razumem potrebe i probleme postojećih ali i novih finansijskih institucija, već sam i udovoljio svojoj potrebi da neprestano istražujem i gradim nova znanja u svetu finansija i novih tehnologija.

Jedan od glavnih razloga što sam se priključio Mambu timu je činjenica da se Mambu nalazi u samoj srži promena mnogih finansijskih institucija. Ono što me motiviše da uvek nađem novo rešenje za svoje klijente je ideja da nema ograničenja u pogledu preispitivanja modela poslovanja i primeni cloud rešenja. Na ovaj način se stvaraju nove tehnološke platforme koje omogućavaju realizaciju novih modela poslovanja. Uživam u radu na projektima u kojima agilnost i brzina novih platformi mogu kreirati nove modele poslovanja koji su pre samo nekoliko godina bili nezamislivi.

Related Posts