Šta vozimo i koliko zaostajemo za Evropom?

Piše: Boris Ćorović, Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova

by Vesna Lapčić

Na putevima Srbije je na kraju 2025. godine bilo registrovano 2.573.843 putničkih automobila, gotovo 100.000 više nego godinu dana ranije. Broj automobila raste, ali mnogo sporije menjamo njihovu starosnu strukturu – prosečna starost putničkog automobila u Srbiji je oko 17 godina. To je možda i najbolja polazna tačka za razumevanje našeg tržišta.

Tržište novih automobila, sa druge strane, beleži veoma dobre rezultate. Tokom 2025. prvi put je registrovano 31.697 novih putničkih automobila, 13,8% više nego godinu ranije i najviše u poslednjih pet godina. Ipak, druga strana medalje mnogo bolje objašnjava šta zaista vozimo: u istom periodu prvi put je registrovano 147.416 polovnih automobila iz uvoza. Praktično, na svaki novi automobil stiglo je oko 4,6 polovnih.

Kada kupujemo novo, izbor je prilično jasan. Škoda je u 2025. godini ubedljivo prva sa 7.386 putničkih automobila i 23,3% tržišta, a slede Toyota sa 3.692 i Renault sa 2.063 vozila. Najprodavaniji modeli su Škoda Octavia (1.815), Toyota Corolla (1.786) i Škoda Kamiq (1.303). Kod polovnjaka je neprikosnoven Volkswagen sa 27.982 vozila, ispred Audija i Peugeota.

Još zanimljivija je ekološka struktura uvezenih polovnjaka. Samo 26,5% njih pripada standardu Euro 6, dok čak 73,5% čine Euro 3, Euro 4 i Euro 5 vozila. Upravo ovakav priliv polovnih automobila jedan je od razloga zbog kojih se prosečna starost našeg voznog parka tako sporo smanjuje.

Menja se, međutim, ono što kupujemo kao novo. Tokom 2025. benzinci su imali 44,9% tržišta, hibridi već 37,8%, dizel 13,3%, dok su potpuno električni automobili činili 2,1%. U prvih osam meseci 2026. tržište je dodatno ubrzalo: prvi put je registrovano 26.616 novih putničkih automobila, 22,25% više nego u istom periodu prethodne godine, a udeo potpuno električnih vozila približio se 4%. Tome doprinosi i ozbiljna ekspanzija novih proizvođača, pre svega iz Kine, sa sve širom ponudom i cenovno dostupnijim modelima.

I tu dolazimo do Evrope. Dok se kod nas BEV vozila približavaju udelu od 4%, u Evropskoj uniji su u prvih osam meseci 2026. već činila 21,7% svih novih automobila, naspram 15,8% godinu ranije. Hibridi imaju još 36,6%, a plug-in hibridi 10%, dok su benzin i dizel zajedno pali na 29% tržišta. U istom periodu tržište novih automobila u EU poraslo je 5,3%, dok je broj registrovanih električnih automobila povećan čak 44,9%.

Dakle, Srbija ne zaostaje po interesovanju za nove automobile – naše tržište trenutno čak raste brže od evropskog. Zaostajemo pre svega u strukturi i starosti voznog parka i brzini njegove obnove. Dobra vest je da se stvari ipak menjaju: ponuda je sve veća, elektrifikacija uzima zamah, a konkurencija novih proizvođača dodatno pritiska cene.

Za ozbiljnije podmlađivanje voznog parka, međutim, dobra ponuda nije dovoljna. Dostupniji krediti, razvoj lizinga i za fizička lica, kao i drugi modeli finansiranja koji noviji automobil približavaju širem krugu kupaca, biće jednako važan deo te priče.

Objavljeno u publikaciji: Autombili i motocikli. Finansiranje i osiguranje.Nova mobilnost u okviru BeRiskProtected platforme.

Related Posts