Turizam se smatra jednom od najznačajnih privrednih grana u svetu jer čini oko devet odsto svetskog bruto društvenog proizvoda. Ali, klimatske promene ovo mogu da promene: upravo zbog njih, jedan od deset odraslih u Evropi namerava da putuje manje u 2025. godini – pokazalo je istraživanje Statiste sprovedeno u oktobru prošle godine. U izveštaju „The World Travel Market Global Travel Report“, objavljenom u novembru prošle godine, navodi se da je 29 odsto putnika sa ključnih turističkih tržišta već propustilo da poseti određene destinacije proteklih godina zbog vremenskih uslova.
„Klimatske promene najviše utiču na zimski, primorski, gradski ali i ekoturizam i prirodne parkove“, kaže prof. dr Lazar Lazić sa Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu. „Porast temperatura, kraće i blaže zime uzrokuju smanjenje snežnih padavina; to smanjuje isplativost skijaškim centrima jer im se povećavaju troškovi zbog nabavke veštačkog snega. Na manjim planinskim vrhovima veštačko osnežavanje nekada nije ni moguće upravo zbog visokih temperatura. Na primorskim destinacijama toplotni talasi i uragani odvraćaju turiste, a u budućnosti bi eventualni porast nivoa mora ugrozio određene obalne destinacije“, kaže Lazić.
Ukoliko se sadašnji procesi nastave, 50 odsto peščanih plaža bi moglo da nestane do kraja veka, pokazalo je istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Evropske unije.
Ekstremni vremenski uslovi, toplotni talasi, ali i poplave, problematični su i za gradski turizam tokom određenog perioda godine, ističe prof. Lazić. Klimatske promene dovode i do promena u ekosistemima, poput izumiranja biljnih i životinjskih vrsta, što smanjuje atraktivnost prirodnih destinacija.
Promene navika putnika
Promene u navikama putnika već se dešavaju i u budućnosti će ih biti sve više.
„Ljudi će postajati svesniji uticaja svojih putovanja na planetu, birajući destinacije i načine putovanja koji su prilagođeni novim klimatskim uslovima. Lokalne i regionalne destinacije će postati popularnije zbog smanjenja troškova i emisija CO2: pandemija je to već pokrenula, a klimatske promene će dodatno podstaći“, kaže prof. dr Lazić.
Očekuje se da će, kako ističe, rasti popularnost eko-turizma i aktivnosti poput pešačenja, biciklizma ili volontiranja u zaštiti prirode, a opadaće interesovanje za zagađenijim destinacijama. Postaće važnije biranje prevoza s manjim karbonskim otiskom – vozova umesto aviona, električnih vozila za lokalni prevoz. Ekološka svest i eventualne takse na emisije ugljen-dioksida u aviosaobraćaju mogli bi dovesti do toga da ljudi putuju na bliže destinacije. Pretpostavlja se da će sve više putnika birati, kako kaže prof. dr Lazić, slow travel – sporije i duže putovanje. Osim toga, zbog pomenutih ekstremnih vremenskih prilika, putnici će birati putovanja tokom prelaznih sezona, ali i „hladnije“ destinacije.
Profesor Lazić kaže da bi i s razvojem tehnologije (npr. virtuelna stvarnost), ljudi mogli češće koristiti virtuelna putovanja kao alternativu stvarnim. „Ovo bi posebno važilo za destinacije koje su ugrožene klimatskim promenama ili one do kojih je teško ili neodrživo putovati“, objašnjava on.
Ko treba najviše da se zabrine?
Najzabrinutije bi, prema njegovim rečima, trebalo da budu avio kompanije i masovni prevoz, hoteli i resorti, destinacijski menadžeri i turoperatori.
„Klimatske promene su zajednička odgovornost, ali najveći pritisak je na kompanijama koje imaju najveći uticaj na životnu sredinu. One koje se pravovremeno prilagode, ne samo da će doprineti očuvanju planete, već će postati lideri u novoj eri održivog turizma jer će privući ekološki svesne putnike“, kaže Lazić.
Srbija, kao deo globalnog turističkog tržišta, treba da razvije i unapredi strategiju prilagođavanja klimatskim promenama, posebno jer turizam sve više zavisi od očuvanja prirodnih i kulturnih resursa, dodaje on.
„Dok su neki koraci preduzeti kroz nacionalne strategije održivog razvoja i klimatske politike, posebna i sveobuhvatna strategija za prilagođavanje turizma klimatskim promenama još nije u potpunosti razvijena ili primenjena. Neophodno je podsticati održivi razvoj turističkih destinacija, uz očuvanje prirodnih resursa i uključivanje lokalnih zajednica. Razviti infrastrukturu odnosno podsticati upotrebu obnovljivih izvora energije. Važno je i razvijati svest među turistima i akterima o značaju održivih praksi“, ističe profesor Lazić.
Srbija, prema njegovim rečima, ima veliki potencijal u ruralnom i ekoturizmu (Tara, Kopaonik, Fruška gora, Đerdap), ali ove destinacije su osetljive na promene temperature, ekstremne vremenske nepogode i smanjenje biodiverziteta.
„Upravo su ekosistemi poput planina i reka ključni za turizam, ali su takođe među najugroženijim sektorima. Ski-centri poput Kopaonika i Stare planine zavise od snežnih padavina, koje su sve nepredvidivije zbog klimatskih promena. Bez prilagođavanja (npr. veštački sneg, diverzifikacija ponude) ovi centri mogu postati neodrživi, kao i vinske regije na koje klimatske promene takođe imaju direktan uticaj“, jasan je Lazić.
S druge strane, termalne banje mogu postati sve atraktivnije zbog promena u preferencijama turista (zdravstveni i wellness turizam). Zato je prilagođavanje i unapređenje infrastrukture u ovom sektoru ključno.
Dobri primeri iz sveta
Mnoge zemlje u svetu već razvijaju strategije kako bi svoj turistički sektor prilagodile klimatskim promenama, a profesor Lazić je izdvojio nekoliko dobrih primera. Jedna od najugroženijim destinacija – Maldivi – ulaže u zaštitu obala pomoću veštačkih ostrva i koralnih grebena, razvijaju luksuzni održivi turizam kroz ekološke resorte i obnovljive izvore energije u turističkim objektima. S obzirom na topljenje glečera i smanjenje snežnih padavina, Švajcarska razvija letnje aktivnosti (planinarenje, biciklizam), ulaže u tehnologije proizvodnje veštačkog snega kao i efikasniju infrastrukturu za ski-centre, te promoviše održivi turizam kroz zaštitu planinskih ekosistema. Veliki koralni greben ugrožen je zagrevanjem okeana i zakišeljavanjem vode. Usled toga Australija ulaže u održivo upravljanje turizmom na grebenu (ograničavanje broja turista, edukacija vodiča) i finansira projekte obnove korala i istraživanja otpornijih vrsta. Norveška promoviše slow travel i turizam s niskim emisijama ugljen-dioksida, uključujući električne brodove za kruzere kroz fjordove, kao i razvoj ekoloških smeštaja i aktivnosti koje ne štete prirodi.
Srbija ima priliku da kroz održivu strategiju prilagođavanja turizma klimatskim promenama postane konkurentnija kao destinacija. Iskustva iz sveta pokazuju da ulaganje u održive prakse, infrastrukturu i zaštitu prirodnih resursa može da poveća privlačnost zemlje za ekološki osvešćene turiste, zaključuje Lazić.
ŠTA KOMPANIJE MORAJU DA URADE?
Aviokompanije i drugi prevoznici (najveći zagađivači)
- Smanjenje emisija CO2: Investiranje u energetski efikasne avione i aerodrome, prelazak na održiva avio-goriva (biogoriva) i razvoj električnih/hibridnih vozila.
- Optimizacija ruta i letova: Smanjenje nepotrebnih ruta i promocija direktnih letova kako bi se smanjila potrošnja goriva.
- Karbon offset programi: Pružanje putnicima mogućnosti da doprinesu projektima za očuvanje prirode (npr. pošumljavanje) uz dodatne naknade.
Hoteli i ugostiteljski objekti
- Energetska efikasnost: Uvođenje obnovljivih izvora energije (solarni paneli, vetrogeneratori) i smanjenje potrošnje energije kroz pametne tehnologije.
- Održivo upravljanje otpadom: Reciklaža, smanjenje plastike za jednokratnu upotrebu i bolje upravljanje hranom kako bi se smanjio otpad.
- Zeleni sertifikati: Dobijanje sertifikata poput LEED ili Green Globe koji potvrđuju održive prakse i privlače ekološki svesne turiste.
Turoperatori i destinacijski menadžment
- Promocija održivog turizma: Uključivanje lokalnih zajednica, eko-praksi i destinacija koje štite prirodu i kulturnu baštinu.
- Diversifikacija ponude: Razvoj vansezonskog turizma kako bi se smanjio pritisak na destinacije u visokim sezonama.
- Edukacija turista: Informisanje putnika o važnosti odgovornog ponašanja prema prirodi i lokalnim zajednicama.
Destinacije i prirodni resursi
- Prilagođavanje infrastrukture: Gradnja otpornih sistema na klimatske promene (npr. zaštita od poplava i erozije u obalnim područjima).
- Zaštita prirodnih resursa: Očuvanje biodiverziteta, zaštita ugroženih ekosistema i implementacija ograničenja za masovni turizam.
- Povećanje lokalnog upravljanja: Podsticanje saradnje između lokalnih vlasti, kompanija i zajednica kako bi se obezbedio dugoročni razvoj destinacija.