Da li dremkate na poslu i zašto to nije strašno? (VIDEO)

by Vesna Lapčić

Piše: Nenad Stanojevski, konsultant za interne komunikacije Safety Communication

Verovatno je svako od nas ponekad “kljucnuo” za stolom na poslu, iz nekog razloga. Da li premor, prekovremeni rad, pijanka prethodne noći, beba kod kuće, stres, bolest itd. U zimskim mesecima, na primer, pretople kancelarije itekako mogu da izazovu „kljucanje“ za stolom.

Sve u svemu, postoje mnogi razlozi za pojavu potrebe da se malo dremne tokom radnog vremena. I dok mnogi poslodavci to osuđuju, kratka dremka ne mora uvek da bude loša. Neki zaposleni mogu da “zakuntaju” na poslu, a da i dalje ostvaruju odlične rezultate.

Razgovor o ovoj temi između menadžmenta i zaposlenih trebalo bi da bude otvoreniji, dublji i slojevitiji, kako bi se došlo do nekih odgovora, uzroka, razloga… Kada biste započeli otvoreni dijalog unutar vaših timova o dremki na poslu, verovatno biste puno toga saznali o iskustvu zaposlenih, njihovom stavu o radnom vremenu, uslovima rada, količini posla koji obavljaju, možda problemima koje imaju kod kuće, zdravstvenim problemima.

Kada zaposleni spava na poslu, on uglavnom nije opasnost ni za sebe ni za druge. Obično su to situacije u kojima zaposleni sede za svojim stolovima kada ih uhvati dremka. Međutim, postoje situacije u kojima to može biti opasno. Ako primetite da je neko zaspao dok je koristio opasnu opremu, ili dok radi na proizvodnoj liniji, potrebno je da ga odmah probudite i sprečite katastrofu!

Zaposleni, naravno, moraju da poštuju pravila u kompaniji, ali bi poslodavci, sa druge strane, trebalo da malo istraže da li bi dremke učinile njihovo poslovno okruženje produktivnijim.

Japanci i inemuri

Najpoznatiji po ovome su Japanci. Dok se u mnogim zemljama spavanjem na poslu rizikuje otkaz, u Japanu je situacija drugačija. Štaviše, spavanjem na poslu dajete znak da radite mnogo i da ste vredan radnik. Oni čak imaju poseban naziv za spavanje na poslu – inemuri (“prisutan sam dok spavam”). Kako je poznato da je san najbolji odmor i odličan način za vraćanje energije za rad, mnoge kompanije su prihvatile ovaj način odmora svojih zaposlenih. U Japanu čak postoje i posebne sobe za odmor zaposlenih u toku radnog vremena. A što je zaposleni stariji i radi duže u kompaniji, to ima pravo i da duže spava na poslu.

[penci_video url=“https://youtu.be/KuZXY5FwHUg“ align=“center“ width=““ /]

Ova pojava je u Japanu zapravo postala rasprostranjena tokom velikog ekonomskog razvoja ove zemlje 60-ih I 70-ih godina prošlog veka, kada je bilo puno posla i sve više novca, pa su ljudi sve više i radili, kasno se vraćali s posla kući i bili sve umorniji.

Ne postoji nijedan poseban razlog zašto je spavanje na poslu prihvatljivije u Japanu nego na drugim mestima. Jedan je, možda, taj da su Japanci jednostavno vredni ljudi. Za razliku od Evrope i Amerike, prekovremeni rad je deo radne kulture u Japanu, a većina kancelarijskih radnika svakog dana odradi deset ili više sati na poslu. Drugi je da se Japanci puno oslanjaju na javni prevoz, da putuju vozom na posao i natrag do kuće i da koriste svaki momenat da malkice odspavaju. Pa i na stepeništu, klupi, stajalištu itd.

Koliko često ste se našli u situaciji da ručate za svojim stolom ili radite prekovremeno? Treba da znate da time što sebi uskraćujete pauzu za odmor, nanosite štetu svom mentalnom i fizičkom zdravlju.

Spustite temperaturu, pojačajte komunikaciju

Da se vratimo na naš teren. Pre nego što prozovete zaposlenog zbog spavanja i krenete da se istresate na njega i smišljate kako ćete ga kazniti, zastanite na kratko i zapitajte se zbog čega se to dešava. Šta kao poslodavac možete uraditi da do toga ne dolazi. Da li obezbeđujete kancelarijsko okruženje koje pogoduje spavanju, a da toga niste ni svesni? Poput pretoplih kancelarija, loše ventilacije i klimatizacije, dehidratacije i sl.

Razgovarajte sa zaposlenima da biste razumeli zašto se to dešava. Većina njih sigurno ne spava na poslu iz inata prema šefu ili da napakosti kompaniji. Često je to zbog preopterećenja, medicinskih problema ili stresa.Kada pristupimo ovoj temi sa empatijom pokušavajući da razumemo naše zaposlene umesto da se istresamo na njih, možemo da postignemo više. Možda otkrijete da postoje stvari koje biste mogli da uradite bolje da podržite svoje zaposlene.

Sa druge strane, budite transparentni sa njima – dremanje na poslu nije izgovor da se posao ne završi na vreme. Dremka je alatka koju vaši zaposleni mogu da koriste da bi se osvežili, ali ne i alatka za izbegavanje posla ili zaostajanje u radu na projektima. Dozvoljavanje dremke ne znači da dozvoljavate nerad, neproduktivnost ili propuštanje rokova.

 Uspostavite ravnotežu

Work/life balans treba da bude vaš imperativ ako želite da na duže staze ostvarujete uspeh. Nedostatak ove ravnoteže može da stvori neočekivane probleme. Ako zaposleni posle radnog vremena nastavljaju da kod kuće rade na svojim projektima, biće im teško da se odmore i sutradan vrate orni na posao.

Mnoge globalne kompanije imaju politiku koja omogućava dremku na poslu i prepoznali su to kao pozitivnu stvar koju promovišu. Što ne biste proverili da li to radi i kod vas? Ako je produktivnost veća, a vaši zaposleni srećniji, onda ste stvorili fantastično radno okruženje.

Kako najbolje podržati zaposlene i njihov nivo energije na poslu? Da li je potrebno da smanjite termostat, obezbedite sobu za dremku na poslu ili neko piće/kafu za podizanje energije? Koje su to sitnice koje možete da uradite da pomognete svima da budu produktivniji na poslu?

Kako se ljudi odmaraju u različitim kulturama

Mnoge države pauze za zaposlene shvataju ozbiljno, pa čak i uspostavljaju kulturne rituale za odvajanje vremena za odmor tokom posla, kao što su narodi kroz istoriju uspostavljali tradiciju odmaranja tokom dnevnih poslova i obaveza.

Fika pauze u Švedskoj

Fika je kulturološki kamen temeljac u Švedskoj, gde prijatelji ili kolege ostavljaju posao za svojim stolovima i okupljaju se da ćaskaju uz topli napitak. Fika pauza je tradicija na radnom mestu koja ne samo da pruža zaposlenima na različitim pozicijama priliku da se povežu i opuste, već i dokazano poboljšavaju produktivnost i efikasnost.

Riposo kao prilika za obrok

Odvajanje vremena za opuštanje je veliki deo italijanskog načina života, uključen u svakodnevne društvene rituale kao što su ležerna večernja šetnja i aperitiv i grickalice pre večere. Kada su u pitanju pauze za ručak, mnoge prodavnice i firme se zatvaraju između podneva i 16 časova kako bi otišli ​​kući i uživali u produženom ručku, ili u nekom od restorana pravili pauzu za ručak.

Odspavaj u španskoj Siesti

Jedna od najpoznatijih španskih tradicija je popodnevna dremka, poznata i kao siesta. Istorijski gledano, sieste su uzimali poljoprivredni radnici tokom najtoplijih sati dana, ali je tradicija počela da opada sa urbanizacijom. Danas se siesta uglavnom smatra suvišnom I, iako mnoge kompanije nameću dvočasovnu pauzu za ručak u ime tradicije, za neke se to zapravo pokazalo štetnim za ravnotežu između posla i privatnog života.

Cuppa čaja kod Engleza

Pauza za čaj oko 16 časova postala je svakodnevna društvena stvar, i do danas su pauze za čaj ostale uobičajene širom zemlje – iako je veća verovatnoća da će to biti brza šolja i par kekseva nego kraljevski obrok iz prošlosti, kada je uspostavljena ova britanska tradicija.

Argentinska Merienda

Argentinci prave pauzu za lagani obrok poznat kao merienda, oko 17 časova. Tada ljudi pijuckaju mate, biljni čaj, u kombinaciji sa pecivima i poslasticama.  

Smoko u Australiji i Novom Zelandu

Žargonski izraz koji se koristi da opiše kratku radnu pauzu, koje su se tradicionalno pravile dva puta dnevno kod onih koji se bave seoskim i proizvodnim zanimanjima, a obično je uključivao šoljicu čaja, hranu i možda malo duvana. U urbanim sredinama i u kompanijama danas se termin smoko koristi skoro isključivo za označavanje pauze za cigaretu na poslu.

Iako mnogima nije životni stil i navika koja se upražnjava, “popodnevna dremka”, koju su naše starije generacije upražnjavale, poboljšava raspoloženje i performance, i verovatno pozitivno utiče i na zdravlje. Međutim, moderan, brz način života baš i ne ostavlja mnogo prostora za negovanje ove  tradicije.

Iz ugla biznisa i poslodavaca, dnevna pauza i kraći odmor od posla možda može biti jedan od korisnih alata za borbu protiv popodnevnog pada energije, kao i pokretača veće produktivnosti, ali i pozitivnog iskustva zaposlenih. Na poslodavcima je da to istraže i u otvorenom dijalogu sa zaposlenima dođu do nekog zaključka i rešenja, na obostranu korist, a da to ne mora da bude spavanje. Švedski sto ideja je pred vama.

 

 

 

Related Posts