Aleksandar Vlahović: Potreban novi model rasta, više domaćih privatnih ivesticija, ulaganje u veštačku inteligenciju i digitalnu infrastrukturu i

by Vesna Lapčić

Novi model rasta u Srbiji ne treba da se bazira na jeftinoj radnoj snazi i na prilivu stranih direktnih investicija kao ni na državnom kapitalnom ulaganju. Takav model rasta je, prema rečima Aleksandra Vlahovića, predsednika Saveza ekonomista Srbije, bio dobar u prethodnom periodu.

„Ostvario je izuzetne efekte u pogledu nezaposlenosti, imajući u vidu da je 2012. svaki četvrti radno sposoban čovek u Srbiji bio nezaposlen, danas je stopa nezaposlenosti ispod devet odsto. S druge strane, promenile su se okolnosti. Okolnosti u svetskim okvirima koji nam ne idu na ruku, ne samo nama nego svim malim otvorenim ekonomijama, a to je geopolitička kriza i polikriza počev od 2022. godine, koju smo i te kako osetili prošle godine sa značajnim smanjenjem stranih direktnih ulaganja. Sa druge strane mi više nismo destinacija sa jeftinom radnom snagom i to se promenilo na sreću, i otuda država industrijskim politikama mora da usmerava buduća privatna ulaganja ka granama sa višim tehnološkim sadržajem. Da se fokusira na produktivnost, da se fokusira na konkurentnost, da se fokusira na neto izvoz kao pokretač rasta i na domaće privatne investicije koje su u ovom trenutku svega dva odsto našeg društvenog proizvoda, a trebalo bi da budu 9% da bi bile balans tekućoj potrošnji i državnim kapitalnim investicijama. To ne može da bude održivo na dugi rok i otuda govorimo o industrijskoj politici, a u okviru toga o nastavku ulaganja u digitalnu infrastrukturu, primeni veštačke inteligencije, jer bi sve to zajedno doprinelo jednom kvalitetnom održivom rastu koji bi reflektovao znatno više stope rasta i sa druge strane koji bi značio napredak u životnom standardu stanovništva“, zaključio je Aleksandar Vlahović, predsednik Saveza ekonomista Srbije na zatvaranju 33. Kopaonik biznis foruma koji se održavao od 1. do 4. marta na Kopaoniku.

Tokom prethodna četiri dana, na 33. Kopaonik biznis forumu održano je 35 panela, tri plenarne sesije i šest specijalnih događaja sa više od 200 panelista, a uz učešće više od 1500 predstavnika poslovne zajednice, akademskog sektora, državnih institucija i međunarodnih organizacija.

 

Related Posts