Nemački privrednici koji posluju u Srbiji ocenjuju da su se ekonomska situacija u Srbiji, kao i izgledi za srpsku privredu ove godine u odnosu na prethodne značajno pogoršali, pokazuje istraživanje Nemačko-srpske privredne komore sprovedeno tokom marta ove godine među svojim članicama. U istraživanju je učestvovalo svega 21 odsto članica ove organizacije a ovo godišnje istraživanje je u Srbiji sprovedeno već dvadeset puta.
Naime, na pitanje „kako ocenjujete ekonomsku situaciju u Srbiji“, čak 41 odsto je odgovorilo loše dok je taj procenat prošle godine iznosio 15 odsto. Na pitanje kakvi su izgledi za srpsku privredu ove godine u odnosu na prethodnu čak 58 odsto je reklo lošiji, dok je prošle godine svega 20 odsto kompanija tako razmišljalo.
Udeo kompanija koje svoje poslovanje ocenjuju kao dobro opao je sa prvobitnih 39% u 2024. godini na 34% u ovoj godini. Istovremeno, udeo kompanija koje svoje poslovanje ocenjuju kao zadovoljavajuće neznatno je opao, za 2 procentna poena. Procenat kompanija koje su nezadovoljne trenutnim razvojem povećao se sa 6% u prošloj, na 13% u ovoj godini. Ukupna očekivanja kompanija članica jesu smanjena, ali nisu prešla u negativna očekivanja.
Zabrinjavajući je podatak da i nemačke kompanije iskazuju nezadovoljstvo na prvom mestu po pitanju borbe protiv korupcije, a zatim i po pitanju pravne sigurnosti, efikasnosti javne uprave i transparentnosti javnih nabavki. Među osam nezadovoljavajućih stavki našla se i disciplina plaćanja, ali i politička i društvena stabilnost.
Pozitivni nalazi pokazuju da je trgovinska razmena između Srbije i Nemačke nastavila da raste uprkos globalnim izazovima. Po prvi put u poslednjih 20 godina, otkako se istraživanje sprovodi, Srbija ima trgovinski suficit sa Nemačkom, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku u Vizbadenu u Nemačkoj.
Čak 85% ispitanika ocenjuje proces približavanja Evropskoj uniji kao važan i vrlo važan, a čak 88% ispitanih kompanija ponovo bi izabralo Srbiju kao investicionu destinaciju.
Ambasadorka SR Nemačke u Srbiji Anke Konrad je u pravo ovaj podatak istakla kao jasan signal akterima na domaćoj političkoj sceni da ozbiljnije pristupe približavanju Srbije Evropskoj uniji.
„Evropska unija je spremna za nove članice i primeri Albanije i Crne Gore govore kako se te prilike mogu iskoristiti, nadamo se da će ih iskoristiti i Srbija“, rekla je Konrad.
Ambasadorka je istakala i drugi važan nalaz iz ovog istraživanja a to je značaj vladavine prava, nezavisnog pravosuđa i borbe protiv korupcije.
U nastavku koferencije za medije predstavljeni su rezultati studije koju je za Nemačko – srpsku privrednu komoru izradio Centar za visoko ekonomska istraživanja (CEVES) iz Beograda.
Rezultati su pokazali da su, uprkos globalnim ekonomskim izazovima, trgovinski odnosi između Srbije i Nemačke pokazali otpornost i stabilan rast. Dok se globalna trgovina smanjila za 4,5% u 2023. godini, a ukupna nemačka trgovina pala za 3,3%, bilateralna trgovina Nemačke sa Srbijom porasla je za 11,1%, dostigavši 9,37 milijardi evra.
Ovaj trend rasta se nastavio i u 2024, iako usporenijim tempom od 7,0%. Nemačka ostaje najvažniji trgovinski partner Srbije, pre svega zahvaljujući strateškom položaju Srbije, njenoj razvijajućoj infrastrukturi i ulozi koju ima kao atraktivna destinacija za near-shoring proizvodnje u uslovima globalnih nestabilnosti.
Osnivač CEVES-a, gospodja Kori Udovički je izjavila: “Iako po veličini i stepenu razvijenosti srpska i nemačka privreda ne mogu da se porede, postoje sličnosti i afiniteti zbog kojih je naša saradnja uvek bila od obostrane koristi a za Srbiju od izuzetnog značaja. Zato verujem da je i sad, kad je Nemačka privreda u restrukturiranju a Srbija mora da traži novi model rasta –moguće pronaći formule da ta saradnja nastavi da se razvija,” rekla je Udovički i dodala da istraživanje koje su sproveli pokazuje da su srpski proizvodi konkurentni na nemačkom tržištu.
Predsednik Nemačko-srpske privredne komore i generalni direktor kompanije ZF Srbija Milan Grujić je kod pitanja koje tradicionalno svake godine privlači najviše pažnje, a koje se odnosi na potencijalni izbor Srbije kao lokacije za njihove investicije, istakao da je 88% članova potvrdno odgovorilo.
„Rezultati ovogodišnje ankete potvrđuju stabilno poverenje nemačkih kompanija u Srbiju kao investicionu destinaciju. Posebno ohrabruje podatak da bi 88% ispitanika ponovo odabralo Srbiju za ulaganja, što je rast u odnosu na prethodnu godinu. To je jasan signal da zajedničkim naporima gradimo predvidivo i konkurentno poslovno okruženje. Ipak, anketa nam takođe jasno pokazuje gde je neophodno dodatno delovati – pristupanje EU i dalje je za većinu kompanija ključno pitanje. Na tom putu, kao i do sada, ostajemo partneri i saveznici,“poručio je Grujić.
Kao najveće rizike u poslovanju u 2025. godini, kompanije percipiraju globalne i lokalne privredne i političke okolnosti, nedostatak pravne sigurnosti, smanjenje potražnje za proizvodima i uslugama i povećanje troškova rada. Uticaj nove ekonomske politike Sjedinjenih Američkih država nije percipiran kao relevantan.
Iz ugla ispitanih kompanija, najveći globalni izazovi u narednih 5 godina biće povećanje političkog uticaja na ekonomske prilike, inflacija i monetarna politika te digitalizacija i veštačka inteligencija. Sajber sigurnost i ograničeno snabdevanje sirovinama i energijom predstavljaju dodatne izazove sa kojima će se kompanije suočavati u narednom periodu.