MIT Media Lab je radio istraživanje o tome kako ChatGPT utiče na naš mozak.
Studija je podelila 54 ispitanika — osoba uzrasta od 18 do 39 godina iz oblasti Bostona — u tri grupe, i od njih je zatraženo da napišu nekoliko eseja pri čemu je prva grupa koristila OpenAI-jev ChatGPT, druga Google-ov pretraživač, a treća je pisala bez ikakve pomoći, redom. Istraživači su pomoću uređaja EEG-a beležili moždanu aktivnost učesnika u 32 regije mozga, i otkrili da su korisnici ChatGPT-a imali najmanju moždanu angažovanost i da su „dosledno bili slabiji na neuralnom, jezičkom i ponašajnom nivou.“
Tokom nekoliko meseci, korisnici ChatGPT-a su postajali sve pasivniji sa svakim sledećim esejem, često pribegavajući prostom kopiranju i lepljenju pred kraj studije.
Rad sugeriše da upotreba velikih jezičkih modela (LLM-ova) zapravo može štetiti učenju, posebno kod mlađih korisnika. Rad još uvek nije prošao recenziju, a uzorak ispitanika je relativno mali. Ipak, glavna autorka rada, Natalija Kosmina, smatrala je da je važno da se nalazi objave kako bi se skrenula pažnja na zabrinutost da bi se, kako društvo sve više koristi LLM-ove radi trenutne praktičnosti, dugoročni razvoj mozga mogao žrtvovati u tom procesu.
„Ono što me zaista motivisalo da to objavim sada, pre nego što prođe puna recenzija, jeste strah da će za 6–8 meseci neki donosilac odluka reći: ‘Hajde da uvedemo GPT u vrtiće.’ Mislim da bi to bilo apsolutno loše i štetno“, kaže ona. „Mozgovi koji su u razvoju su pod najvećim rizikom.“
Ranije studije ove godine su pokazale da sve veća komunikacija sa AI čoveka čini usamljenijim.
Grupa koja je pisala eseje koristeći ChatGPT, napisala su izuzetno slične eseje kojima je nedostajala originalna misao, oslanjajući se na iste izraze i ideje. Dva nastavnika engleskog jezika koji su procenjivali eseje nazivali su ih uglavnom „bezdušnim“. EEG je pokazao nisku izvršnu kontrolu i angažovanje pažnje. A do trećeg eseja, mnogi pisci su jednostavno dali zadatak ChatGPT-u i pustili ga da obavi skoro sav posao.
„Više je bilo kao: ‘Samo mi dajte esej, precizirajte ovu rečenicu, uredite je i završio sam’“, kaže Kosmina.
Grupa koja je koristila samo mozak, s druge strane, pokazala je najveću neuronsku povezanost, posebno u pojasevima koji su povezani s kreativnim idejama, memorijskim opterećenjem i semantičkom obradom. Istraživači su otkrili da je ova grupa bila angažovanija i znatiželjnija, te da je preuzela odgovornost i izrazila veće zadovoljstvo svojim esejima.
Treća grupa, koja je koristila Google pretragu, takođe je izrazila visoko zadovoljstvo i aktivnu funkciju mozga. Razlika ovde je značajna jer mnogi ljudi sada traže informacije unutar AI chatbotova, za razliku od Google pretrage.
Nakon što su napisali tri eseja, ispitanici su zamoljeni da prepišu jedan od svojih prethodnih tekstova – ali ChatGPT grupa je to morala učiniti bez alata, dok je grupa koja je koristila samo mozak sada mogla koristiti ChatGPT. Prva grupa se malo sećala sopstvenih eseja kao da je došlo do zaobilaženja procesa dubokog pamćenja. Druga grupa, nasuprot tome, pokazala je dobre rezultate, pokazujući značajno povećanje povezanosti mozga u svim EEG frekvencijskim opsezima. To daje nadu da bi vještačka inteligencija, ako se pravilno koristi, mogla poboljšati učenje, a ne umanjiti ga.