Preduzeća ne podstiču očeve da koriste roditeljsko odsustvo

by Vesna Lapčić

Čak 78,4% zaposlenih smatra da preduzeće u kojem rade ne primenjuje mere koje bi podstakle očeve da se više uključe u odgajanje deteta nakon prvog rođendana. I kod ispitanika/ca koji su naveli da u njihovom preduzeću postoje podsticajne mere, one se najčešće svode na informisanje zaposlenih o mogućnostima korišćenja roditeljskog odsustva. Istovremeno, čak četvrtina ispitanika/ca nije upoznata da li uopšte postoje bilo kakve mere podsticaja, pokazalo je , pokazalo je pilot istraživanje koje je sprovela SeConS grupa za razvojnu inicijativu u okviru inicijative „Brinimo o deci zajedno“ – Let`s share the care. U ovom pilot istraživanju učestvovalo je 305 zaposlenih žena i muškaraca iz javnog i privatnog sektora, pretežno od 18 do 49 godina, a podaci su prikupljani tokom maja 2020. godine.

Prema Zakonu o radu, odsustvo radi nege deteta počinje kada dete navrši tri meseca, odnosno po isteku porodiljskog odsustva, i očevi imaju puno pravo na njegovo korišćenje u jednakom trajanju kao i majke – uz uslov da su oba roditelja zaposlena.

Na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom, pravo na naknadu zarade za vreme odsustva radi nege deteta imaju i majke i očevi pod istim uslovima; ovo pravo roditelji ne mogu koristiti istovremeno.

Iako su zaposleni uglavnom upoznati sa regulativom koja omogućava očevima da koriste roditeljsko odsustvo (od trećeg meseca do godinu dana bebinog života), većina ispitanika/ca (79,4%) smatra da je ipak majka ta koja treba da koristi čitavo odsustvo, ili bar njegov veći deo. Tog mišljenja je čak 47% žena, što se može smatrati prilično alarmantnim. Tek jedna petina ispitanika/ca (20,3%) smatra da oba roditelja treba da ga koriste podjednako.

Kao jedan od glavnih razloga zašto majka treba da koristi čitavo odsustvo, u 46,6% slučajeva navodi se dojenje, a potom sledi tradicija – trećina ispitanika/ca smatra da majke tradicionalno imaju glavnu odgovornost za podizanje dece. Nešto više od petine učesnika/ca u istraživanju (21,5%) veruje da majke bolje vaspitavaju decu nego očevi, petina smatra da je razlog fiziološka i emotivna povezanost majke i deteta, a svaki deseti ispitanik/ca da je bolje da majke ostaju sa decom jer očevi više zarađuju.

Odsustvo u periodu od navršena tri meseca do godinu dana detetovog života iskoristilo je svega 5% ispitanih očeva, što pokazuje da je spremnost muškaraca da napuste dominantan patrijarhalni model očinstva još niska u Srbiji, iako postoje zakonski definisane mogućnosti. U najvećem broju slučajeva (69%) očevi  koji su učestvovali u istraživanju kao razlog za to što nisu koristili roditeljsko odsustvo navode jednostavno činjenicu da su „odsustvo koristile majke“, što ukazuje na duboku ukorenjenost i neupitnost ove prakse i odsustvo refleksije o mogućim drugačijim obrascima brige o detetu u najranijem uzrastu. Zabrinjava i stav žena među kojima većina (58,3%) navodi da „otac nije imao potrebu da koristi odsustvo, jer su one brinule o deci“.

Zaposleni u državnom sektoru češće nego zaposleni u privatnom sektoru opisuju svoje preduzeće kao nepodsticajno za korišćenje roditeljskog odsustva od strane očeva (93% u državnom, naspram 82% u privatnom sektoru).

Većina smatra da bi fleksibilne radne forme poput kasnijeg dolaska na posao, usklađivanje radnog vremena sa radnim vremenom institucionalne podrške za brigu o deci, rad od kuće nekoliko dana mesečno – pomogle roditeljima da usklade poslovni život i brigu o maloj deci.

Praksa je pokazala da učešće očeva u odgajanju dece pozitivno utiče kako na psihofizički razvoj dece i partnerske odnose, tako i na razvijanje osobina kod očeva poželjnih za poslovno okruženje (npr. sposobnost rešavanja konflikata, delegiranja, pregovaranja). Kompanije koje promovišu ovaj model privlače i zadržavaju značajniji broj radnika, smanjuje se odsustvo sa posla, povećava se radna motivacija, a to doprinosi i povećanju produktivnosti čitavog preduzeća. Na širem planu, doprinosi se većem uključivanju žena na tržište rada i unapređenju rodne ravnopravnosti u široj zajednici.

Čitavo istraživanje možete pronaći na http://www.secons.net/publications.php?p=116

Related Posts