Ne postoje razlike kako različite generacije, pre svega, one rođene od osamdesetih pa naovamo, koriste generativnu AI u svetu i u Srbiji – uglavnom je koriste za pisanje eseja, rađenje domaćih zadata, pisanje izveštaja za posao. Milenijalci, Generacija Z i Alfa koriste AI kao alat za učenje odnosno kao podršku kreativnosti i izradi kreativnih zadataka. Zanimljivo je da 41 odsto njih kaže da AI negativno utiče na njihovo slobodno vreme. Ove podatke je iznela Jelisaveta Lazarević sa Fakulteta FEFA na nedavno održanom Kopaonik biznis forumu.
U kontekstu emocija, u svetu pripadnici Gen Z i Milenijalaca se osećaju dosta nesigurno u pogledu korišćenja AI, ali tu su i osećaji fascinacije i uzbuđenja. Međutim, u Srbiji kako se više korisnici upoznaju sa samom AI, smanjuju se nesigurnost i nepoverenje. Jedna trećina korisnika je zabrinuta zbog kreiranje deepfake-a- tehnologije koja je zasnovana na veštačkoj inteligenciji koja može da kreira lažne video snimke konkretnih osoba (reč je praktično o krađi identiteta).
Zabrinjavajuće je što trećina koriniska ne proverava informacije koje dobije kroz ChatGPT. Što su generacije starije to više proveravaju. Zanimljivo je da ove generacije i dalje najviše veruju knjigama, internetu, zatim ChatGPT-iju, a 60 odsto ne veruje tradicionalnim medijima.
Milenijalci i Alfe su optimističniji u pogledu na budućnost koju donosi AI u odnosu na Gen Z. Jedan od razloga jeste njihova
izloženost negativnim aspektima društvenih mreža. To je prva generacija koja glasno priča o tome koliko im je
zbog uticaja društvenih mreža važna tema mentalnog zdravlja. Tu generaciju je obeležila i svetska finansijska kriza zato su i finansijski anksiozni. To ne čudi jer su, posebno u SAD, gledali svoje roditelje kako gube posao, ostaju bez kuća, za razliku od
Milenijalaca koje su odgajali optimistični roditelji odnosno Baby Boomeri. Bez obzira na sve, 68 odsto Gen Z smatra da će AI
imati pozitivan uticaj na njihovu karijeru.