Kako mikrobilje i klice pomažu zdravlju čoveka?

by Vesna Lapčić

Dok nas sunce lagano pozdravlja improvizujući neponovljive melodije sa vetrom i lišćem koje nam obojene dane jeseni zasipa setom, melanholijom, možemo se osetiti bezvoljno, umorno, iscrpljeno bez vidljivog razloga. Pad energije, stalna potreba za slatkim ili nesanica, mogu biti definisani kao sindrom sezonskog disbalansa raspoloženja, koji nastaje kao odgovor našeg tela na promene u ovo doba godine. Spoljašnji uticaji ovog vremena uveliko utiču na rad našeg endokrinog, nervnog i probavnog sistema, kao i na mentalnu i fizičku stabilnost.

Kako se dan skraćuje, smanjeno izlaganje dnevnom sunčevom svetlu utiče na pinealnu žlezdu koja energiju dobija preko očiju, tj. preko svetla, što utiče na smanjeno lučenje hormona serotonina, poznatog kao hormona sreće, pa se automatski smanjeno luči i hormon melatonin, zadužen za dobar san.

Pad energije i neprestana glad, leži u tome što se serotonin luči tokom dana i reguliše osećaj gladi, apetit i raspoloženje i pretvara se u malatonin kada padne noć, koji je odgovoran za našu vitalnost, mladolikost i uravnoteženu naviku spavanja. Nesanica i loše spavanje i te kako utiču na rast telesne težine zato što nedostatak sna uzrokuje povećanu proizvodnju hormona grelina koji povećava osećaj gladi.

Još jedan bitan razlog da se ovih dana potrudimo da što više sunca priuštimo našem telu, jeste čuveni vitamin D, jer manje izlaganje sunčevoj svetlosti uzrokuje manjak ovog vitamina koji za rezultat ima nastanak osteoporoze, slabe kosti i zube, srčana obolenja, depresiju. Izuzetno je bitan za imunitet jer aktivira T-ćelije koje su jako bitne u borbi protiv infekcija.

Kako sve to poboljšati ishranom?

Rešenje je, zapravo, prilagođavanje ishrane i ritmova, što predstavlja problem većini ljudi. Način života je sve brži, a savremeni čovek nalazi sve manje vremena za sebe, sve više se udaljavajući od prirode i njenih isceljujućih darova. Najmoćniji lek, najmoćnija preventiva se zapravo krije u vrlo jednostavnim postupcima i načinu ishrane.

U ovo doba godine, hrana koja nam je na raspolaganju je najbolji putokaz kako i iz čega na najbolji način snabdeti sopstveni organizam  potrebnim nutritijentima, vitaminima i mineralima i na taj način ga pripremiti za zimu. Namirnice koje štite, pročišćuju i blagotvorno deluju na naš organizam u periodu prelaska iz jeseni u zimu su podeljene u nekoliko grupa.

Hrana reskog, ljutog, prodornog ukusa: sve crvene ljute namirnice dobre su za rad pluća, ali još je bolje unositi i neke bele namirnice ljutog ukusa, tu spadaju razni lukovi, a naročito beli luk, zatim klice alfalfe (pročišćava krv i pomaže funkciji jetre i bubrega – antimikrobno delovanje), đumbir, ren, kupus, mikrobilje i klice Daikon rotkvi, beli biber. Upotreba ljutih namirnica u presnom obliku maksimizuje njihovo delovanje na pokretanje energije tokom ovog perioda.

Tamnozelene, zlatne i narandžaste namirnice bogate su betakarotenom. Provitamin A podiže periferni imunitet organizma. Preporučuje se šargarepa, tikva, mikrobilje i klice brokolija (sadrže velike količine supstance glukorafanin, prirodnog antioksidansa i sulforafan-detoksifikujućeg izotiocijanata za koji se smatra da je antikarcinogena supstanca), naravno i zreo brokoli, peršun, kelj, repa, mikrobilje kres salate (pospešuje stvaranje hemoglobina u krvi), mladi izdanci i klice pšenice i ječma (sadržaj vitamina B17 poznat po prevenciji raka je 100% veći nego u neklijalom/celom zrnevlju), mikroalge, kopriva, mikrobilje suncokreta (koje u sebi ima obilje vitamina D), sveži sokovi od žitnih trava-ječma, pšenice ili spelte (sastoje se od 70% hlorofila, što čini da je njihov hemijski sastav vrlo sličan hemijskom sastavu hemoglobina, zbog čega se često naziva zelena krv). Tamnozelene namirnice naročito su važne jer njihov hlorofil uništava viruse i pomaže da se pluća očiste od hemikalija, ugljene prašine, duvanskog dima. Zelena hrana pospešuje varenje proteina i masti.

Namirnice koje sadrže dijetetska vlakna pomažu čišćenje našeg organizma i utiču na smanjenje rizika od bolesti. Dijetetska vlakna su nesvarljivi deo namirnica: opna žitarica, kora voća i povrća, ćelijski zidovi povrća. Ovas je posebno bogat vlaknima, ali i beta glukanatom koji pomaže snižavanju holesterola, a možete ga konzumirati u vidu kaša, keksića, bio-mleka i raznih peciva.

Bitno je unositi balansirano i što raznovrsnije namirnice koje su nam na raspolaganju. Kada smo umorni, obično nam nedostaje pozitivan stav. Dobro je da shvatimo da će nam pozitivno razmišljanje pomoći da smanjimo nivo hormona stresa i time pomoći jačanje imuno sistema i povećane sposobnosti organizma za borbu protiv slobodnih radikala koji mogu uticati na oštećenja ćelija i tkiva. Izbeći ćemo i smanjiti rizik od srčanih oboljenja i problema sa probavnim, endokrinim i sistemom za disanje.
Pluća primaju životnu energiju iz vazduha i mešaju je sa životnom energijom koju je telo izvuklo iz pojedene hrane. Ta smeša energija i hranljivih materija se šalje i raspodeljuje kroz celo telo.

Potrebno je promeniti nezdravi način života

Disbalans rada i zdravlja pluća je savremeni način života sa premalo fizičke aktivnosti. Otuda za posledicu imamo slabije disanje i slabu eliminaciju štetnih materija iz organizma. Današnji način življenja sa sobom nosi neadekvatnu ishranu i prejedanje, nedovoljan unos dijetetskih vlakana, unošenje previše mesa, a za neke ljude i previše mlečnih proizvoda, hranu koja je preterano hemijski obrađena, aktivnu ili pasivnu izloženost duvanskom dimu, što sve ukupno rezultira gomilanjem sluzi u plućima koja onemogućava njihov pravilan rad. Manifestacija tih problema su: prehlade, alergije, problemi sa sinusima, bronhitis, astma.
Bitno je preuzeti odgovornost za sopstveno zdravlje i shvatiti važnost prilagođavanja životnog stila i navika radi zaštite i negovanja sopstvenog života. Značaj preventivnog, negujućeg odnosa prema sebi, svom telu i zdravlju je od najprioritetnijeg značaja danas.

Bitno je shvatiti da je zdravim  navikama, uvođenjem fizičkih aktivnosti, podešavanjem ishrane i adekvatnom i kontinualnom detoksikacijom  kao oblikom nege i „pospremanja“ svoga tela, moguće realno osnažiti organizam i opremiti ga za izazove današnjice. Najbolje je napredovati polako, konstantno i investirati u sebe dosledno i istrajno, jer nagrada je najvrednija ‒ zdravo i potpuno življenje.

Svaki čovek je individua za sebe, sa jedinstvenim konceptom življenja, poput jedinstvene i neponovljive džez improvizacije. Shodno tome, svakom čoveku ponaosob odgovara lični program detoksikacije, koji treba da se u što većoj meri prilagodi njenim potrebama. Samo holistički pristup njenim potrebama može dati održive i potrebne rezultate. Preporuka je da se detoksikaciji i čišćenju organizma pristupi sveobuhvatno uzimajući u obzir fizičko, psihološko i emocionalno stanje. Suština periodičnih postova koji se praktikuju već vekovima na našim prostorima je upravo u tome. Oni od davnina imaju sveobuhvatni pristup čoveku, ali se u poslednje vreme praktikuju pomodarski i samo parcijalno, što i daje takav efekat ‒ delimičan. Individualan pristup podrazumeva i odgovornost pojedinca da uzme aktivno učešće u negovanju svoga bića i sopstvenog zdravlja.

Vaše telo je Vaš instrument. Kakav ritam, kvalitet melodije, emocije i inspiraciju koje ćete postići u sebi i izazvati drugima, zavisi ipak od Vas samih. Postoji vreme za džez, za bluz, za soul, potrudite se da uvek zvučite dobro i da se tako i osećate, jer to može doći samo iz Vas samih. Biti u skadu sa bendom (čitaj okruženjem) znači da prvo treba biti u skladu sa samim sobom. Hrana za dušu (prim.prev Soul Food) treba da bude i hrana za telo, jer jedno bez drugog ne ide.

Na kraju evo i recepta kako da to postignete: Jedite zdravo, dobro spavajte, dišite duboko, uživajte u životu.

Autor: Nenad Ratkov, www.budite-zdravi.rs

Izvor: Svet osiguranja

 

Related Posts