Građani u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine ubuduće bi trebalo da imaju više opcija gdje i kako će plaćati račune, uz niže naknade i brže transakcije dostupne u bilo koje vrijeme. Istovremeno, banke će se suočiti s pojačanom konkurencijom i potrebom da mijenjaju dosadašnje poslovne modele.
Dok je Zakon o platnim uslugama u Federaciji BiH usvojen u formi prijedloga, u Republici Srpskoj je nedavno u parlamentu usvojen nacrt. Time se domaći zakonski okvir usklađuje sa evropskim standardima i dodatno otvara finansijski sektor za nove igrače na tržištu.
Pomoćnik ministra finansija Republike Srpske Snježana Rudić kaže da zakon uvodi koncept takozvanog „otvorenog bankarstva“, koji podrazumijeva da klijenti, uz svoju saglasnost, mogu dijeliti podatke o platnim transakcijama sa drugim pružaocima usluga.
Na osnovu tih podataka, nove, najčešće tehnološke, kompanije moći će da razvijaju dodatne finansijske usluge.
„Tržište platnih usluga, koje je tradicionalno bilo vezano za banke, sada se otvara i za druga, nebankarska privredna društva koja svoje poslovanje baziraju na digitalnim inovacijama“, istakla je Rudić.
Za građane to znači širi izbor usluga i pružalaca, ali i veću kontrolu nad vlastitim finansijama. Kako navodi, različiti poslovni modeli omogućiće korisnicima da izaberu rješenja koja im najviše odgovaraju, posebno kada je riječ o online plaćanjima i upravljanju računima.
Šuput: Očekujemo smanjenje troškova platnih usluga
Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput naglašava da reforma platnog prometa znači i konkretnu korist za korisnike, prije svega kroz smanjenje troškova transakcija.
„Građani će moći da biraju gdje će da plate određene usluge, da li fizički ili elektronski, a očekujemo i smanjenje troškova platnih usluga zbog veće konkurencije“, rekao je Šuput.
Jedna od najznačajnijih novina koja bi trebala da zaživi u BiH u budućem periodu je i dostupnost platnog prometa u svakom trenutku. Novi sistem omogućiće izvršavanje transakcija 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, uključujući vikende i praznike, što do sada nije bio standard.
Osim pogodnosti za građane, zakon donosi velike promjene i za bankarski sektor. Ulazak fintech kompanija i drugih nebankarskih institucija natjeraće banke da unaprijede ponudu i način pružanja usluga.
O regulatornim promjenama koje utiču na finansijski sektor govoriće se i na šestoj konferenciji DDays, koja će biti održana 23. aprila u Banjoj Luci. Konferencija će okupiti predstavnike regulatora, banaka i nebankarskih institucija, na čije će poslovanje i planove uticati upravo novi zakoni o platnim uslugama.
Izvjesna revizija poslovnih modela banaka
Rudić ističe da će konkurencija među subjektima u finansijskom sektoru dovesti do revizije poslovnih modela banaka, u pogledu novih usluga koje će nuditi svojim klijentima, kao i načina na koji će te usluge biti dostupne.
Smatra i da će pružaoci platnih usluga, bazirani na novim digitalnim tehnologijama, dovesti do veće inkluzije građana u oblast bezgotovinskih plaćanja.
Šuput dodaje da će, osim banaka, platne usluge moći pružati i drugi.
„Svi smo navikli da se platni promet izvršava isključivo preko komercijalnih banaka, a ubuduće će se to moći obavljati i preko drugih učesnika na finansijskom tržištu, preko mikrokreditnih organizacija, izdavaoca elektronskog novca ili preko takozvanih hibridnih društava koje se registruju isključivo za te djelatnosti, a koje treba da dobiju saglasnost i licencu Agencije za bankarstvo”, rekao je Šuput.
Zakon donosi i jaču zaštitu korisnika kroz preciznije definisana pravila izvršavanja transakcija i jasnije obaveze svih učesnika na tržištu.
Reforma platnog prometa dio je šireg procesa usklađivanja sa evropskim direktivama i važan korak ka pristupanju jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA). Regulator očekuje i dodatno jačanje svojih ovlašćenja u nadzoru tržišta.
U narednom periodu planirano je i „fino podešavanje“ pratećih zakona, dodaje Rudić, uključujući propise o unutrašnjem platnom prometu, mikrokreditnim organizacijama i elektronskom novcu, dok će pojedini postojeći zakoni prestati da važe.
Građani dobijaju više izbora i niže troškove, dok banke ulaze u trku u kojoj više neće biti jedini igrači na tržištu.