Prema istraživanju Gallup-a i YouGov-a u poslednjih pet do sedam godina, samo šest do deset odsto muškaraca u zapadnim zemljama nosi kravatu svakodnevno, dok je ranih 90-ih taj broj bio veći od 40 odsto. U Velikoj Britaniji, na primer, prodaja kravata je pala za oko 60 odsto u poslednje dve decenije. Tie Rack, britanski lanac prodavnica kravata koji je krajem osamdesetih bio raprostranjen u UK, ugasio je sve svoje prodavnice 2013. Pretpostavlja se da je razlog upravo dramatičan pad prodaje.
U Italiji i Francuskoj zabeleženi su nešto manji padovi zbog jače tradicije formalnog oblačenja. Zato i ne čudi što Charvet, francuski majstor košulja i kravata, i E. Marinella, luksuzna kuća kravata osnovana 1914. i dalje uspešno posluju.
U Sjedinjenim Američkim Državama tržište kravata 1998. je vredelo oko milijardu dolara dok je 2008. palo na ispod 700 miliona dolara. Vrhunac prodaje u toj zemlji je bio devedesetih godina kada je prodato 110 miliona kravata godišnje, početkom novog milenijuma taj broj je pao već na 60 miliona, da bi se poslednjih godina opet gotovo prepolovio zbog promene u načinu rada ali i stilu odevanja. Mnoge kompanije su kravatu izbacile kao obavezni deo garderobe, a i sam način odevanja je postao manje formalan na poslu.
Na Balkanu nema precizne statistike, ali se po maloprodaji i potražnji vidi da se kravata danas kupuje uglavnom za poseban događaj, a retko za svakodnevicu.
Ipak, trenutno procenjena vrednost tržišta kravata je oko dve miliarde dolara kaže Business Research Insights i prognozira godišnji rast od tri odsto u naredne tri godine. S druge strane, istraživanja pokazuju da je kod mlađih generacija od 18 do 35 godina, kravata sve manje zastupljena, te je pitanje kako će se dalje kretati ovo tržište. U životu ga definitivno drže i modni trendovi koji ovaj retro modni detalj vraćaju u život na revijama visoke mode, a naročito među ženama. Zato se procenjuje da bi sama vrednost tržišta mogla da raste jer će kravate više naginjati luksuzu dok će prodaja onih običnih kravata za svakodnevnu upotrebu, po svoj prilici, opadati.